Za 10 eura do kućnog kompostera
Biorazgradivi tzv. organski otpad iz domaćinstva čini oko 35% ukupno proizvedenog otpada. Njegovim kompostiranjem u smislu maksimalnog iskorišćenja u vidu visokokvalitetnog organskog đubriva (uz dodavanje smješe „BOKASHI“), može smanjiti ukupna količina otpada za trećinu!
Komposter se može napraviti i u kućnim uslovima po principu „uradi sam“ od dvije identične kante kapaciteta 10 do 20 litara i adekvatnim poklopcem. U tu svrhu mogu sasvim dobro poslužiti kante koje nerijetko građani već imaju kod kuće, a koje se mogu kupiti i u prodavnicama boja i lakova po cijeni od 3,5 eura po komadu. Princip je, da se ove kante slažu jedna u drugu, od kojih onu unutrašnju treba izbušiti po dnu kako bi se kompostni sok cijedio u spoljašnju (neizbušenu) kantu.
Ostaci hrane se u „komposter“ slažu slojevito, u zavisnosti od količine prikupljenog organskog otpada, npr. ostataka sirove hrane ili preostalog obroka. Pri tome, treba izbjegavati supe, čorbe, sokove i drugu tečnost, kao i krupne kosti. Najbolji efekat se postiže kad je sastav raznovrstan, pa se za kompost može koristiti: hljeb, tjestenina, povrće, voće, žitarice, meso, riba, jaja, talog od kafe, kesice čaja…
Za stvaranje komposta (đubriva) zaslužan je proces anaerobne (bez prisustva vazduha) fermentacije koji se uspostavlja dodavanjem smješe „bokashi“, što je i japanski naziv za kompostiranje otpada. Ona predstavlja spoj mekinja od žitarica i efektivnih mikroorganizama (EM) a izgledom podsjeća na piljevinu i ima miris blagog vrenja.
Bez neprijatnih mirisa
Ovi mikroorganizmi sprječavaju truljenje, pa samim tim i neprijatne mirise, a zahvaljujući njihovoj „snazi“ proces kompostiranja traje svega mjesec dana, nakon čega se dobijeni kompost može iskoristiti kao visokokvalitetno đubrivo za biljke posipanjem ili ukopavanjem u zemlju.
Za kompostiranje jedne kante otpada utroši se oko kilogram bokashija (3,50 eur/kg) koji se koristi za posipanje između slojeva otpada.
Višestruka korist
Tečnost koja se stvara „cijeđenjem“ otpada u spoljnju kantu, potrebno je svaka 2-3 dana odlivati, ali ne i bacati, jer ovaj „bokashi sok“ može razrijeđivati vodom i koristiti kao odlična prihrana za biljke. Nerazrijeđen se može ulivati u cijevi kanalizacionog sistema, u cilju neutralizacije neprijatnih mirisa i razgradnju masnoća i drugih nečistoća.
Efektivni mikroorganizmi na ovaj način, ostvaruju višestruku korist – smanjuju količinu otpada proizvodeći visokokvalitetno đubrivo, a s druge strane služe za prihranu biljaka i/ili čišćenje odvoda.
EM metoda je prvi put potvrdila efikasnost u japanskom gradiću Kani, prije više od 30 godina, kada su u kanalizacioni sistem periodično ulivani efektivni mikroorganizmi, a građani upućeni da sistemom kućnog kompostiranja dodatno pročišćavaju odvode primjenom „bokashi soka“. Na taj način ostvareni su vrhunski rezultati. Kanalizacijski sadržaj, umjesto da zagađuje more, uspostavio je proces prirodne remedijacije kojim se otpad pretvarao u korisnu hranu za biljni i životinjski svijet u moru.
Velika potražnja
Organizovano kućno kompostiranje, nakon Japana, među prvima u Evropi počeli su primjenjivati stanovnici italijanskog gradića Sand in Taufers u južnom Tirolu. Oni su kućni kompost dovozili u gradsko komunalno preduzeće, gdje se isti prerađivao u najkvalitetniji humus koji je ustupan poljoprivrednicima na korištenje, a dobijeni vrhunski rezultati u organskoj proizvodnji nesumnjivo su potvrdili njegovu djelotvornost.
Po uzoru na ove pozitivne primjere, kompostiranje je u zemljama zapadne Evrope postala svakodnevna praksa, a za očekivati je da se u skorije vrijeme organizovano kompostiranje počne primjenjivati i u Crnoj Gori.
Ovaj način kompostiranja posebno može biti interesantan za vinare, maslinare i voćare, jer se na sličan način može kompostirati komina (trop, drop) grožđa, maslina, voća, nakon čega se isti u polurazgrađenom stanju „vraća prirodi“.
